Vrijeme pred zimski raspust, kada su na red došle posljednje provjere znanja i zaključivanje ocjena, najstresniji je period za učenike, od početka školske godine.

Stres se može definisati kao prirodna pojava koja se događa pri pokušaju organizma da se prilagodi nekoj životnoj nevolji, životnom izazovu, događaju ili situaciji. Kratkotrajan stres može dobro doći organizmu da se pokrene, poduzme određene aktivnosti i neku stresnu situaciju okrene u svoju korist. Reakcije na stresnu situaciju ispoljavaju se kao znojenje, grč u stomaku, glavobolja, pojačan umor, ubrzano disanje itd. Međutim, dugotrajan stres sa kojim se organizam nosi sedmicama, pa i mjesecima i duže, može imati izuzetno teške posljedice na organizam i značajno narušiti imuni sistem. Dugotrajni stres može izazvati nesanicu, hronični umor, iscrpljenost, psihičku rastresenost, gubitak apetita, promjene na koži, bolove u leđima i vratu itd.

Visoka očekivanja koja sredina nameće učenicima, a odnose se na školski uspjeh, ali i uspjeh u sportu ili nekim drugim aktivnostima, kao i visoki ciljevi koje učenici sami postavljaju pred sebe, najčešći su uzročnici stresa kod srednjoškolaca. Istraživanja pokazuju da sljedeće situacije vezane uz školu učenici navode kao najstresnije: pritisak zbog školskih obaveza, strah od neuspjeha i ocjenjivanja, konflikte s prijateljima i vršnjacima, konflikte s nastavnicima, ali i konflikte s roditeljima koji se javljaju zbog školskog uspjeha i ulaganja napora učenika u učenje.

Ako uzmemo u obzir specifične uslove u kojima realizujemo ovu školsku godinu, može se reći da razloga za stres imamo na pretek. Učenici dolaze u školu svake druge sedmice, nastavni časovi traju kraće, smanjeni su kontakti učenika sa prijateljima u školi, kraće je vrijeme kontakta između učenika i profesora, pa je i manje vremena da na časovima razjasne nejasnoće koje nastaju pri učenju kod kuće, učestale provjere znanja itd., kod učenika, ali i kod profesora, izazivaju nervozu i predstavljaju stvarne uzročnike stresa.

KAKO SE NOSITI SA STRESOM

Kako bismo izbjegli dugotrajne posljedice stresa, vrlo je važno znati prepoznati stres, suočiti se s njim i imati razvijene strategije koje će nam pomoći da umanjimo utjecaj stresa na organizam.

Kao prvi korak važno je znati prepoznati situacije koje kod nas izazivaju stres i uložiti napore da djelujemo prije nego što se stres pojavi. Ako se radi o zahtjevnoj provjeri znanja koja nas očekuje, možemo se pripremiti tako što ćemo lijegati na vrijeme, obezbijediti sebi oko 9 sati neometanog sna, paziti da se u toku dana ne opteretimo aktivnostima koje nas umaraju a nemaju koristi za nas (surfanje po internetu, čitanje beznačajnih članaka, predugo gledanje u monitor i igranje igrica), organizacija vremena na način da u toku dana odvojimo dio vremena za učenje, bez obzira što je provjera znanja tek za 7 ili 10 dana itd.

Zanemarivanje stresa, preusmjeravanje pažnje na neke druge aktivnosti ili korištenje nekih supstanci za koje mislimo da nam olakšavaju situaciju (alkohol, cigarete isl.), ne pomažu nam, nego samo prolongiraju i otežavaju neminovno suočavanje sa stresom.

Dakle, da bismo izbjegli nakupljanje stresa i ojačali svoj organizam kako bi na ispravan način odgovorio na stres, važno je da redovno provodimo sljedeće aktivnosti.

  1. Dovoljno sna

Da bi organizam bio spreman da se nosi sa svim aktivnostima u toku dana, pa i sa stresnim situacijama, jako je bitno obezbijediti mu dovoljno odmora, odnosno kvalitetnog, neometanog sna. Suprotno mišljenjima, srednoškolcima, tj. adolescentima, je potrebno više sna nego odraslima. Dok je odraslima dovoljno 7 do 9 sati sna u toku dana, adolescenti bi za puni efekat sna i pravi odmor morali spavati od 9 do 10 sati dnevno.

  1. Zdrava ishrana

Zdrava i kvalitetna ishrana ima ogroman značaj za naše zdravlje, a time i za naš imunitet,  koncentraciju, spremnost nošenja sa stresom. Kako bismo unijeli dovoljne količine vitamina i minerala u organizam, moramo svakodnevno jesti povrće (kupus, zelena salata, kelj, paprike,…), voće (kruške, jabuke, šljive, jagode,…), orašasto voće i sjemenke (orasi, bademi, košpice bundeve), integralne proizvode, meso i ribu. Pored unosa zdravih namirnica, jako je bitno maksimalno izbjegavati prerađene šećere, masnoće, gazirane napitke, fast food i nezdrave grickalice. Idealno bi bilo umjesto kupovanja užine u pekarama i fast food objektima, kada bi učenici u školu donosili užinu napravljenu od gore navedenih namirnica i kada bi, umjesto soka, pili vodu ili čaj. Pokušajte, pozitivne promjene ćete vrlo brzo primjetiti i sami.

  1. Kvalitetna organizacija vremena

Kaže se da dobra priprema i organizacija završavaju pola posla. Dajte sebi vremena, dugoročno planirajte svoje aktivnosti, napravite raspored, mjesečni, sedmični i dnevni i pridržavajte se svojih planova. Ako ne znate sami, tražite pomoć starijih prijatelja, roditelja, staratelja, razrednika, školskog pedagoga ili nekih drugih osoba za koje mislite da imaju dosta obaveza i da znaju dobro organizovati svoje vrijeme.  Odredite prioritete, možda utvrdite da ste sebi zadali previše obaveza i da su neke vaše aktivnosti korisnije, značajnije ili hitnije od nekih drugih. Bavite se prvo takvim aktivnostima, a ako vam ostane vremena, onda se posvetite i onim manje bitnim.

Ako je pred vama neki veliki zadatak, podijelite ga u manje dijelove i rješavajte jedan po jedan dio i to svaki dan po malo, a ne sve od jednom i neposredno prije isticanja roka za taj zadatak.

  1. Redovna tjelesna aktivnost

30 minuta tjelesne aktivnosti svakog dana od ogromnog je značaja za naš organizam. Tjelesna aktivnost poboljšava cirkulaciju krvi u organizmu, što jača naš imunitet, razbuđuje nas i popravlja raspoloženje.

Trčanje, hodanje, ples, vožnja bicikla, vježbe istezanja i oblikovanja, pronađite aktivnost koja vam najviše odgovara i oslobodite se stresa, popravite svoje raspoloženje, ali i zdravlje i intelektualne sposobnosti.

  1. Opuštanje

Opuštanje ne podrazumijeva da ležimo ili sjedimo u nekom nepravilnom položaju i dopisujemo se s prijateljima ili igramo igrice na mobitelu. Takvim, lažnim opuštanjem ćemo samo opteretiti svoj mozak sa nizom suvišnih informacija i na kraju ćemo primjetiti da smo uzalud izgubili sate vremena, a da se osjećamo umorno i nemamo koncentracije za važne zadatke. Opuštanje podrazumijeva neku kreativnu aktivnost, koja nam dozvoljava da se odmorimo i fizički, ali i da pročistimo misli, da nakon tih aktivnosti budemo svježi i spremni za učenje ili rad. To može biti čitanje, pisanje, slikanje, crtanje, vrtlarenje, slušanje muzike, vježbe disanja, meditacija, joga, izrada nakita ili neki drugi vid kreativnog rada.

  1. Razgovor i traženje pomoći

Ponekad sve navedene aktivnosti koje provodimo kako bismo savladali stres nisu dovoljne i potrebno nam je samo da sa nekim porazgovaramo, da potvrdimo da naša osjećanja nisu ništa neobično i da se i drugi osjećaju isto i da sa drugima razmjenimo načine i strategije oslobađanja od stresa. Razgovarajte sa svojim vršnjacima, zajednički planirajte vrijeme, preslušavajte jedni druge kada učite nove lekcije ili se spremate za testove, zajednički rješavajte i druge probleme. Uvijek se obratite roditeljima ili nekoj drugoj starijoj osobi iz vaše porodice koja ima više iskustva i koja vam može pomoći da pronađete izlaz iz neke teške situacije. Razgovarajte sa razrednikom, profesorom u kojeg imate povjerenja, pedagogom škole i zajednički pronađite rješenje ili olakšanje za stresnu situaciju sa kojom se suočavate. Oni vam mogu dati i savjete koji će vam pomoći da riješte svoje probleme ili, kada je riječ o problemima sa učenjem, da lakše učite, upoznati vas sa nekim tehnikama koje će vam olakšati pripremu za testove i učenje novog gradiva. Samo dajte priliku drugima da vam pomognu.

Nemojte se stiditi razgovarati o problemu, kada nađete pravog sagovornika, vidjet ćete da se često suočavate sa istim problemima i da se brige smanjuju kada se dijele.

Na ovom linku možete provjeriti sa kolikom razinom stresa se i sami suočavate, a nakon toga preći na preporučene aktivnosti za smanjenje stresa:

https://psychcentral.com/quizzes/stress-test

S R E T N O!